top of page
Writer's pictureotoktok1234

Polarne životinje

Updated: May 20, 2022

Piše Lita


Dok mi s iščekivanjem očekujemo svaku snježnu pahulju, neke životinje žive na vječnom snijegu i ledu, a u ovome broju upoznati ćete samo neke od njih.


Izvori: Alfred Edmund Brehm – Život životinja


Bijeli ili sjeverni medvjed

Sjeverni medvjedi žive na samom sjeveru Zemlje. On ima izduženo tijelo, dugi vrat, kratke i snažne noge te neuobičajeno velike šape koje završavaju s prstima koji su do polovice povezani plivaćim kožicama. Mužjaci teže do 800 kg i dugi su 2, 50 metra. Mladi medvjedi imaju bijelo krzno s srebrnkastim odsjajem koje dok stare postaje sve žuće. Nema prirodnih neprijatelja, no čovjek ga lovi za meso, krzno i mast. Njemu je hrana gotovo svaka životinja koja živi u moru ili na obalama njegove domovine.


Pingvin

Svima nam je poznato da dok bijeli medvjed živi na sjeveru, pingvini žive na jugu. Pingvini su ptice no ne mogu letjeti, prilagodili su se životu u i pored vode. Imaju malu glavu, čvrst tupi kljun, debeli vrat, prednja tri prsta su im povezana plivaćim kožicama. Od drugih ptica se razlikuje i po tome što nema uobičajeno šuplje kosti nego su mu kosti čvrste, masivne i teške. Na kopno dolaze samo za vrijeme parenja i gniježđenja. Postoje mnoge vrste pingvina: žutokljuni pingvin najbrže pliva, carski pingvin je najveći, među najčešćim vrstama je modri ili dugorepi pingvin, dok je među najrjeđima papuanski pingvin.


Morž

Morževi mogu biti dugi do 6 metara i teški do 15000 kilograma. Imaju veoma izražene očnjake koji im izviruju iz usta kao kljove te nemaju vanjskih uški. Uglavnom su smeđe boje. Glavni prirodni neprijatelj im je sjeverni medvjed. Morževi žive u skupinama te dok drugi morževi spavaju uvijek je jedan budan i drži stražu. Oni su mesojedi i na jelovniku su im najčešće morski beskralježnjaci, ali ne protive se niti ribi i mesu većih sisavaca.


Grenladnski kit

Ova vrsta kitova živi na samom sjeveru bez stalnog prebivališta, najčešće žive u skupinama od po tri do četiri jedinke. Grendlandski kit može biti dug 20 metara, a glava mu oduzima otprilike trećinu dužine tijela. Dok je donji sloj kože veoma čvrst, gornji sloj je veoma mek i gladak. Jedu račiće i mekušce te pokoju manju ribu.

11 views0 comments

Recent Posts

See All

Zagonetke

Vicevi

Comments


bottom of page