Piše TiFo i pln
Zbog manjka ekološke osviještenosti u svijetu i zbog skorog obilježavanja dana vezanih uz ekologiju kao što su: Svjetski dan šuma (21.3.), Svjetski dan voda (22.3.), Dan planeta Zemlje (22.4.); sastavili smo članak o važnosti ekološke osviještenosti. U ovom se članku nalaze povijesne i brojčane činjenice ekoloških problema i par osnovnih stvari koje biste mogli učiniti.
Onečišćeni mogu biti zrak, voda i obradivo tlo, a značajan negativan utjecaj čovjeka na okoliš nastao je pri razvoju industrije. Razvojem i stvaranjem većih gradova i naselja započinje nagli utjecaj na životni okoliš kada dolazi do biološkog i biokemijskog onečišćenja pa i epidemija zaraznih bolesti.
Zatim, razvojem industrije i upotrebom ugljena u proizvodnji energije u 18. stoljeću, dolazi do povećanja ispuštanja ugljičnih i sumpornih plinova. Novi val onečišćenja dolazi uporabom nafte i naftnih derivata, a razvojem kemije i primjenom kemijskih tvari u industriji, krajem 19. i kroz 20. stoljeće raste doprinos i drugih štetnih tvari u onečišćenju okoliša kada je želja za profitom bila iznad svijesti o potrebi očuvanja okoliša što je i današnji problem u borbi za okoliš.
Prvi koraci i ekološko osvješćivanje dolaze tek poslije 1945. godine i to nakon što se zapaža da se broj bolesnih od određenih bolesti znatno povećava u industrijskim središtima. Negativna kvaliteta zraka može ubiti mnoge organizme uključujući ljude uzrokovanjem respiratornih i kardiovaskularnih bolesti, upale grla, boli u prsima i gušenja. Brojne životinjske vrste izumiru i gube svoja staništa zbog nas i našeg zagađenja. Pa, svaki put kada odlučite baciti smeće u prirodi, pomislite samo na male vjeverice i kolibriće, na sebe i svoju obitelj, na cijelu Zemlju te kako će to utjecati na sve nas.
Zagađenje vode uzrokuje približno 14 000 smrtnih slučajeva dnevno, uglavnom zbog onečišćenja pitke vode neočišćenom kanalizacijom u zemljama u razvoju.
Države koje danas najviše zagađuju su SAD i Kina.
Način na koji svi mi možemo pomoći pri brizi o okolišu je štednjom vode i struje i pravilnim recikliranjem otpada radi nakupljanja manje količine otpada na smetlištu (nama najbliži Jakuševac). Kako pravilno štedjeti vodu? Pa, nije tako teško. Kada uzimate vodu iz slavine, nemojte popiti pola čaše i sve ostalo proliti i sudoper, nego u čašu ulijte koliko god vode mislite da vam je potrebno, a ako ste već uzeli više nego što vam treba, bolje popijte i taj višak. Također, puno manje vode se potroši ako se tuširate nego ako se kupate u kadi. Struju možemo uštediti tako da pri izlasku iz prostorije obavezno ugasite svjetlo (što mislim da puno ljudi ne radi). Recikliranjem se puno pomaže okolišu jer tako se (u slučaju reciklaže papira) manje drveća posječe (za 1 tonu papira posječeno je oko 17 stabala), proizvodi se manje plastike i smeće ne završava tamo gdje mu nije mjesto.
Za one koji su zaboravili boje kontejnera i njihovu namjenu: plavi kontejner služi za papir, žuti za različite oblike plastike (bez mješavina), zeleni za staklo, crveni za baterije, smeđi za biootpad, a sivi za tekstil ili za metal (trebalo bi pisati (ako ne piše; to nije reciklažni kontejner)). Lijekove koje više ne koristite možete odložiti u najbližoj ljekarni. U slučaju da zbilja ne možete raspodijeliti nešto na te kategorije ili se takvi kontejneri ne nalaze u vašoj okolici onda to ili sačuvajte za posjet reciklažnom dvorištu ili ubacite u ostali otpad (običan kontejner).
Na sve preporuke recikliranja otpada potaknite svoje ukućane za Ljepšu našu. Jer, zamislite koliko možete pomoći, a ni ne morate puno toga učiniti.
Globalno zatopljenje nije baš mala stvar, pa zato vas molimo da primijenite barem neke od ovih savjeta.